Utjecaj raznih čimbenika na stanje sigurnosti cestovnog prometa

Slika http://www.mup.hr/UserDocsImages/fotke_ilustracije/policajac_pise_kaznu_uspravna.jpg

Istraživanje koje je na temu „Utjecaj raznih čimbenika na stanje sigurnosti cestovnog prometa“ proveo GFK – Centar za istraživanje tržišta d.o.o., predstavljeno je 26. listopada, u Ravnateljstvu policije. O rezultatima istraživanja govorili su voditeljica projekta GFK Tamara Kraus, pomoćnik glavnog ravnatelja policije načelnik Uprave policije Zoran Ničeno i načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa, Boris Orlović.

Istraživanje koje je na temu „Utjecaj raznih čimbenika na stanje sigurnosti cestovnog prometa“ proveo GFK – Centar za istraživanje tržišta d.o.o., predstavljeno je 26. listopada, u Ravnateljstvu policije. O rezultatima istraživanja govorili su voditeljica projekta GFK Tamara Kraus, pomoćnik glavnog ravnatelja policije načelnik Uprave policije Zoran Ničeno i načelnik Odjela za sigurnost cestovnog prometa, Boris Orlović.
 
Pomoćnik glavnog ravnatelja policije načelnik Uprave policije Zoran Ničeno kazao je kako je ovo istraživanje provedeno u sklopu aktivnosti Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, koje će se koristiti za daljnje kreiranje politike NPSCP-a kao i rada MUP-a u segmentu sigurnosti cestovnog prometa. Također je dodao kako su ove godine zabilježeni iznimno dobri rezultati prometa na cestama, podkrepljujući to činjenicom kako je na cestama od početka godine do danas poginulo 112 ljudi manje, odnosno, 20 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine te istaknuo kako se takav trend planira zadržati i u nadolazećim mjesecima.
O istraživanju, koje je provedeno od 24. srpnja do 7. kolovoza ove godine nad ukupno 3 500 ljudi, telefonskim putem, po reprezentativnom uzorku prema županijama, dobi i spolu, pobliže je govorila voditeljica projekta Tamara Kraus iz GFK. Kako je rekla Kraus glavni ciljevi istraživanja bili su: utvrditi percepciju građana o poznavanju i kršenju prometnih propisa, poštivanje prometnih propisa pješaka i vozača u zemlji i inozemstvu, njihov stav o mogućim sankcijama nakon napravljenog prekršaja, dosadašnji kontakti s prometnom policijom i ocjena njihovog ponašanja te percepcija odgovornih institucija za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa i ocjena njihova rada.
Istraživanje je također pokazalo kako 60 posto osoba iznad 18 godina vozi automobil, a njih 51 posto vozi ga svaki ili gotovo svaki dan. Istodobno, dvije su trećine njih (64 posto) muškarci. Što se tiče mladih vozača motocikala iznad 16 godina, vozi ga njih 14 posto, dok njih 11 posto u dobi od 16 do 19 godina starosti motocikl voze svakodnevno.
Statistika pokazuje kako je 33 posto vozača, koji danas posjeduju vozačku dozvolu, vozilo i prije posjedovanja dozvole. Najčešće su to činili muškarci (43 posto njih), osobe mlađe od 16 do 19 godina (63 posto), 20 do 29 godina (njih 40 posto) te 41 posto osoba s nižim obrazovanjem.
Najčešći prekršaji su: prekoračenje brzine do 20 km/h od dozvoljene (75 posto) i od 21 do 50 km/h od dozvoljene (50 posto), nedozvoljeno korištenje mobitela (48 posto) i nevezivanje sigurnosnim pojasom (37 posto).
Zanimljivo je napomenuti i podatak koji govori o strahu od plaćanja kazni zbog počinjenih prekršaja u RH i inozemstvu. Prema istraživanju, polovica vozača misli da će u inozemstvu sigurno platiti propisanu kaznu, a u Hrvatskoj - njih 32 posto! Njih 21 posto smatra da kod nas sigurno neće platiti propisanu kaznu te da će se već nekako „izvući“ ili platiti neku manju u dogovoru s policajcem.
O ponašanju policajaca tijekom postupanja u prometu njih 80 posto misli da su ljubazni, 29 posto kaže kako su im policajci stručno objasnili koji su prekršaj počinili, 10 posto ispitanih kaže da su se ponašali bahato, 7 posto kaže da su bili nepristojni, dok 6 posto ispitanika tvrdi kako su ih policajci uvjeravali da su počinili prekršaj.
Ovo istraživanje obuhvatilo je i ponašanje pješaka u prometu, a rezultati govore da njih 71 posto kolnik prelazi na neoznačenim mjestima (pješačkim prijelazima), 30 posto ih prelazi kolnik na crveno svjetlo, 60 posto ne koristi sigurnosne pojaseve na stražnjem sjedalu, a 29 posto ih se ne veže kada su na suvozačkom mjestu.
Skraćenicu NPSCP (Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa) poznaje njih samo jedan posto, dok njih 70 posto ne poznaje ni jednu od akcija Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.
Što se tiče vezivanja djece u automobilu: njih 77 posto nepropisno vozi djecu u vozilu, posebice onu u dobi od 5 do 11 godina. Ispitanici također smatraju da 40 do 45 posto prekršitelja nikada nije zaustavljeno na cestama, a razlog tome vide u nedostatku broja prometnih policajaca.
 
Rezultate istraživanja detaljnije pogledajte ovdje.

 


Stranica